KM - Tim 52 > wiki > povijesna vremena | Discussion

Povijesno kretanje prenošenja znanja


Najraniji oblici pričanja priče, odvijali su se gestikulirano dakle mimikama i gestama jer dotad jezik još nije predstavljao dostatan nivo razumijevanja niti je pokrivao sve pojmove i okolne predmete. Osim što je storytelling u ona vremena predstavljao dio vjerskih obreda, postoje i rudimentalni crteži starih ljudi na špiljskim zidovima koji su također predstavljali prijenos znanja putem pričanja priče. Primjerice australski aboriđini su slikali na stijenama kako bi im ta primitivna slika predstavljala ono što se danas zove podsjetnik za pričanje priča. Pojava pisma je promejnila stvari jer se moglo ostaviti dulji trag u vremenu prenošenja znanja. Pojava klesanja kamenih blokova omogućila je da razne mitološke priče ožive za sva vremena do dandanas, zatim pojava glinenih i drvenih pločica, omogućila je ljudima nošenje znanja sa sobom i još lakši storytelling. Dakle otkrićem simbola i slovnih znakova, omogućeno je lakše razumijevanje i učenje znanja koje je bilo napisano ili uklesano u kamen, glinenu pločicu ili paku urezano u drvenu prločicu. Valja napomenuti kako se u satrije vrijeme moralo dolaziti na pojedina mjesta kako bi bio mogući stoytelling; to su bila takozvana hodoćašća u svete zemlje u kojima se slušala božja riječ.


Pojavom prijenosnog medija (kamena ploča, glinena pločica i drvena pločica) postignuta je revolucija tadašnjeg svijeta i pospješeno je učenje te širenje znanja. U kasnijim vremenima pojavio se pergament, kora od stabla i palmino lišće koje je također služilo za prijenos znanja. Bilo je mnogo lakše razumijevanje i određenim grupama ( ali ovaj puta širim moćnicima) ljudi je bilo omogućeno učenje i spoznaja. Također je i vrsta pisma imala velike revolucije i utjecaja na razvoj i primjenu storytellinga. Prvotna slikovna pisma imala su veliku ulogu i bila su zabavna, ali i raspoznatljiva svim ljudima. No ubrzo je to pismo bilo zamijenjeno efikasnijim piktogramima koji su predstavljali pojednostavljene sličice. Dalje pojava slogovnog pisma je uvelike olakšala pisanje, ali i gomilanje slovnih znakova na materijal za pisanje. Današnje slovno pismo je primjenjeno posvuda i ima zaista velike uloge kod prenošenja znanja. Da ne zaboravimo spomenuti papir kao vrsnu pojavu i revoluciju u pisanju i prenošenju znanja, a tek pojava tiskarskog stroja 1450. godine, otvorilo je vrata novim formama učenja i olakšanog prijenosa znanja jer je sada svatko mogao imati svoju knjigu iz koje može jednostavnje učiti.
Spomenuti ćemo i mnoge civilizacije koje su omogućile storytelling te koje su svojim razvojem i neprestanom itegracijom utjecale i djelovale na učenja cijeloga svijeta. Snažan utjecaj su imale Egipat, Kina, Sumerani, Normandijski narodi i njihova kultura, Babilonska civilizacija, drevna Indija, Grčka, Rim. To su neke od najznačajnijih, a u prilogu ćemo opisati i prikazati kojim su izumima doprinjele storytellingu.


Iako postoji nekoliko vrsta storytellinga u svijetu usmeni, pisani i današnji digitalni, svjetska istraživanja su dokazala da je među njima najjači usmeni storytelling. To bi značilo da usmenom predajom odnosno današnjim predavanjima ljudi više pamte i predstavlja jednu od zanimljivijih metoda storytellinga.





Pećinske slikarije od prije 17.000 godina predstavljaju izvrstan prikaz prvih ljudi i izravne primjene storytellinga u svrhu prenošenja znanja i vještina lova. Primejnom ovih slikarija su se pripremali mladi lovci na inicijaciju odrastanja, gdje su kroz različite obrede kao što je ranije napomenuto dobili „tajnovito“ znanje o lovu i preživljavanju.





Egipatski hijeroglifi ili slikovno pismo od prije 33.st.p.K relevantan su dokaz učenja novijih naraštaja Egipta o velikim vladarima (faraonima) izravnim potmcima bogova, o povijesti njihova postojanja, pogledu na svijet. Također ovakve slikarije su se upotrebljavale kod raznih religijskih obreda starog Egipta isto sa savrhom prenošenja znanja. Jedini problem tadašnjeg vremena je bio taj što to „tajanstveno“ znanje nije bilo dostupno svima, jer su ljudi stanovali na različitim geografskim destinacijama, a nije bilo brzih prijevoznih sredstava.





Ep o Gilgamešu, nastao je oko 1700. godine prije nove ere u Mezopotamskom carstvu, koje je slovilo kao najjače na svijetu i kulturno najuzvišenije. Ovaj kameni komad ploče predtsavlja ranije opisane kamene blokove, na koje su se uklesala osim slika i slovni znakovi; to je bilo prvotno piktografsko pismo. Uloga ovakvog epa ili dokumenta je bila poučiti i prenjeti znanje većini ljudi tj. ispričati priču o velikom čovjeku i na taj način omogućiti budućim naraštajima učenje i znanje vlastite kulture.





Reprezentativni uzorak ove glinene pločice odiše vrlo jakim svojstvima kao što su lagana je, lako prenosiva i omogućava storytelling.





Pojava papirusa, značila je pojavu i novog te efikasnijeg načina učenja te prenošenja znanja. Razvijen je u starom Egiptu te se kasnije rasprostranio po čitavome svijetu. Dobre osobine su jednostavnost nošenja imogućnost pisanja velikog broja znakova po njemu. Valja napomenuti kako su po njemu pisali mnogi narodi; osim Egipćana, pisali su Rimljani, Grci, Židovi i drugi. Grci su ostavili velikog traga u grčkoj drami i nekim epopejama, koje su ostale zapisane dugotrajno na papirusu.Vrlo je poznata epopeja o propasti troje koju je ispjevao Homer. Uz to poznata su i mnoga djela velikih grčkih filozofa Platona, Aristotela, Skrata također pisana na papirusu i imala su zaista veliku svrhu prenošenja znanja i storytellinga. Bogatstvo grčke kulture je omogućilo svojim pričama i zapisima velike spoznaje i znanje, koje se proširilo po čitavome svijetu.


Također velika djela kao što su Biblija i Kur´an su također imali veliku ulogu storytellinga, jer njihove priče, prispodobe, mitovi i načini života čestitih ljudi poučavali su i učili mnoge narodne mase kroz stoljeća i stoljeća. Mnoštvo mitova i priča je i dandanas primamljivo djeci kojoj roditelji uz čitanje prije spavanja prenose znanja o davnim vremenima.
Pojava tiskarskog stroja je uvelike omogućila širenje znanja na sve moguće strane svijeta i omogućila procvat i rast znanja.





Izum tiskarskog stroja omogućio je brže, točnije i jeftinije umnažanje knjiga, čime je čovječanstvo postiglo napredak, ali i velik korak u prenošenju znanja.


Povratak na početak

Osnovni pojmovi | Intervju | Prenošenje znanja | Tacitno znanje | Storytelling u organizaciji | Naoko Takeuchi | SECI model | Michael Polanyi | Strategije upravljanja znanjem | Ikujiro Nonaka | Eksplicitno znanje | Henry Bessemer | Sustavi prenošenja znanja | Učenje gledanjem | Klasične podjele znanja | Harry Collins | Literatura | Larry Prusak | Učenje slušanjem | Stvaranje priča | Povijesna vremena |
  Attribute     Value  


Tags:
class : article ( 0.086957 )
class : povijest ( 0.086957 )
tag : Povijesna vremena ( 0.57971 )
class : povijesna vremena ( 0.086957 )

TOP moderators on this project

User
Count
Status
X Y (1)
X Y (1)
X Y (1)
X Y (1)
X Y (1)
X Y (1)
X Y (1)
No Filter (1)
X Y (1)

Most active projects/organizations last week

Most visited projects/organizations last week